Povijest časopisa

Časopis Croatica izlazi od 1970. godine. Zamišljen je, na krilima onodobnog jačanja zanimanja za nacionalnu filologiju, kao temeljni kroatistički časopis, i to "za povijest hrvatske književnosti", kako je stajalo u podnaslovu. Na poticaj prvoga urednika Ive Frangeša, profesora novije hrvatske književnosti, osnivači su mu bili Institut za znanost o književnosti Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Institut za književnost i teatrologiju JAZU (HAZU). Nakladnik je bio Liber, a naslovnicu, s početnim iluminiranim inicijalom C iz izdanja Croatia rediviva Pavla Rittera Vitezovića (Zagreb, 1700),  osmislio je renomirani slikar Alfred Pal. Taj motiv provlači se svim kasnijim opremama časopisa. Izvorno je dakle Croatica bila književni časopis, osobito prepoznatljiv po promoviranju komparatističkoga pristupa, s osovinom u djelovanju znamenite Zagrebačke stilističke škole, koju su uz profesora Frangeša bili definirali i ugledni profesori zagrebačkoga Filozofskoga fakulteta – njemačke književnosti Zdenko Škreb te ruske književnosti Aleksandar Flaker.

Izdavanje prvog broja Croatice poklopilo se s općim osnaživanjem kroatistike tih godina, s vrhuncem utjelovljenim u političkom i kulturnom pokretu hrvatskoga proljeća 1971. godine. S kraćim prekidima u kontinuitetu izlazila je  do 2000. godine. Godine 1976. u broju 7–8 objavljeni su sabrani radovi sa znanstvenoga skupa velikoga akademskog odjeka  Hrvatska književnost u evropskom kontekstu. Profesora Frangeša na uredničkome mjestu 1980. godine zamijenio je profesor starije hrvatske književnosti Josip Bratulić, a od 1990. do 2000. uređivao ju je  profesor Ante Stamać, tadašnji predstojnik Katedre za teoriju književnosti Odsjeka za kroatistiku. Kao što je razvidno u objavljenoj bibliografiji Croatice (XXX/2000/49-50), posebna su izdanja kroz to vrijeme uređivali profesori Aleksandar Flaker i Krunoslav Pranjić (7-8, 1976), temat o Tinu Ujeviću Ante Stamać (11/12, 1980-1981), Josip Bratulić i Dunja Fališevac (18, 1987), te Stjepan Damjanović (26, 1996). Za vrijeme uređivanja Ante Stamaća tematski se opseg tekstova proširio, sve su se više objavljivali prilozi s temama iz tradicionalnije filologije te oni temeljno jezikoslovnoga profila.

Zbog administrativnih razloga časopis 2007. godine mijenja naslov u Nova Croatica te formalno funkcionira kao zasebna periodika, a mijenja mu se i likovna oprema. Taj se put kao osnivač uz Hrvatsko filološko društvo pojavio Odsjek za kroatistiku Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Urednici toga novog publicističkoga kroatističkog pothvata bili su profesori književnosti Vinko Brešić (glavnik urednik) i Cvjetko Milanja (zamjenik glavnog urednika, do 2010). Za vrijeme njihova urednikovanja časopis se otvorio mlađem znanstvenom naraštaju, a uređivačka se koncepcija otvorila i prema kulturologiji.

S godinom 2013.  vraća se naziv Croatica, a od godine 2015. glavni urednik je Mateo Žagar, profesor s Katedre za staroslavenski jezik i hrvatsko glagoljaštvo. Godine 2017. nove je korice dizajnirala Nikolina Jelavić Mitrović. Započinje objavljivanje u redovitom nizu nekoliko tematskih izdanja posvećenih profesorima zagrebačke kroatistike, brojevi s objavljenim radovima sa znanstvenih skupova ("Zaboravljeni počeci", "500 godina Libra od mnozijeh razloga"), te brojevi s kombiniranim filološkim temama. U redovitoj rubrici Prilozi prate se relevantna najnovija kroatistička izdanja te konferencije i skupovi, osobito oni koji se organiziraju pri matičnom odsjeku.